Robert Prosinečki nije uspio Zmajeve direktno odvesti na Euro kroz kvalifikacije, a upitno je da li će dobiti šansu da to pokuša kroz baraž. Iako je bilo i nekih pozitivnih stvari koje je on napravio tokom proteklih 22 mjeseca na klupi BiH, bilo je mnogo više negativnih. Mi smo nabrojali najvažnijih deset.
Kada je preuzeo našu reprezentaciju 4. januara 2018. godine Prosinečki je najavio plasman na Euro uz ofanzivnu, lepršavu igru, uvođenje mladih igrača, redovno praćenje domaćeg prvenstva…
A šta je sve pošlo po zlu, odnosno koliko je obećanja ispunio, gdje je pogriješio, pokušat ćemo ukratko sumirati u deset tačaka.
1. Cirkus s otkazom
Prosinečki je nakon sramotnog poraza u Armeniji (4:2) 8. septembra 2019. godine podnio ostavku. Rekao je kako se osjeća odgovornim i ostavka je bila jedini logičan epilog situacije. Prosinečki je sutradan po dolasku u Sarajevo potvrdio da neće više biti selektor BiH, a samo 24 sata kasnije promijenio je mišljenje nakon razgovora sa čelnicima NS BiH. Zvjezdan Misimović je čitavu situaciju slikovito opisao jednom riječju – cirkusom.
Iako je doslovno digao ruke od reprezentacije Prosinečki je nastavio sa radom, a potom je uslijedila nova blamaža u Grčkoj (2:1) 15. oktobra. Popularni Žuti je ovaj put bio mudriji, te nije podnio ostavku, već je mudro lopticu prebacio na NS BiH. Tri dana poslije trust mozgova krovne kuće bh. nogometa mu je opet digao palac gore.
2. Forsiranje igrača sumnjive kvalitete
U kvalifikacijama je Prosinečki pozvao ukupno 39 igrača, a na spiskovima su se nalazili igrači sumnjive kvalitete iz egzotičnih ili nižih liga širom planete. Elvis Sarić je debitovao kod Prosinečkog kao igrač Sarajeva i postao je ključni igrač u veznom redu Zmajeva, zbog čega ga je bh. javnost na društvenim mrežama često ismijavala. Odigrao je ukupno 18 utakmica, od čega šest u ovim kvalifikacijama iako je nakon dolaska iz Bordo tima nastupao u egzotičnoj južnokorejskoj i još egzotičnijoj saudijskoj ligi.
Također, upitna je opravdanost forsiranja igrača poput Darka Todorovića, Zorana Kvržića, Adnana Kovačevića koji, objektivno, nemaju kvalitet da budu dio ekipe koja ima ambicije plasirati se na Euro.
Posebno je zanimljivo forsiranje igrača koji je odigrao duplo više utakmica u ovom kvalifikacionom ciklusu nego što je odigrao takmičarskih utakmica za klub u ovoj sezoni. Riječ je o Muhamedu Bešiću koji je sedam puta igrao za Zmajeve, dok je za Sheffield United upisao dva nastupa u EFL Cupu i jedan u Premiershipu u kojem je igrao samo devet minuta. Prosinečki je, čini se, ponekad “na silu” gurao igrača koji je očito van svake takmičarske forme, te je u susretima protiv Italije igrao na poziciji desnog krila.
3. Otpisivanje iskusnijih igrača
Kada je Prosinečki došao na selektorsku poziciju dvojica igrača koji su godinama bili članovi reprezentacije su se odlučila oprostiti. Senad Lulić i Vedad Ibišević su procijenili da je došlo vrijeme za mlađe. No, s obzirom da igrača koji bi ih dostojno mogli zamijeniti nije bilo ni na vidiku, Prosinečki je najavio da će porazgovarati sa njima dvojicom da još jednom razmisle o odluci. Do razgovora, očito, nije došlo, a dobro su poznati “gluhi telefoni” na relaciji Prosinečki – Lulić kada su ti razgovori u pitanju.
Nakon četiri uvodna prijateljska meča Haris Medunjanin je, svjestan da Prosinečki ne računa na njega u veznom redu već na Elvisa Sarića, odlučio reći zbogom reprezentaciji.
Bez ikakve sumnje sva trojica igrača bi mogla puno pomoći reprezentaciji, ne samo iskustvom već i kvalitetom s obzirom da prvenstveno Lulić i Ibišević igraju i dalje na vrhunskom nivou u italijanskoj i njemačkoj eliti.
4. Poigravanje s Izetom Hajrovićem
Poseban je zanimljiv odnos Prosinečkog prema Izetu Hajroviću. Na početku kvalifikacija, tačnije u prvih šest kola, Prosinečki je prilikom svakog objavljivanja spiska igrača od novinara dobijao pitanje “zašto nema Hajrovića?”. I svaki put je odgovor glasio “njegovo je da igra i da zasluži poziv”. Hajrović je, podsjetimo, tada bio u vrhunskoj formi i jedan od najboljih igrača Dinama.
Kada je izgubio mjesto prvotimca u redovima Modrih, vjerovatno se i sam Hajrović iznenadio kada se našao na spisku reprezentativaca.
5. Taktičko “iznenađenje” za Grke
Nakon što je u sedmom kolu na Bilinom Polju pala Finska (4:1), Zmajevi su dobili posljednju priliku da spase kvalifikacije. Za potpuno vraćanje u igru trebala nam je pobjeda u Grčkoj tri dana kasnije, a potom je Prosinečki napravio zaista početničku grešku.
Poslao je skoro identične igrače (umjesto povrijeđenog Višće zaigrao je Hajrović) u identičnoj formaciji sa identičnom taktikom na teren u Atini. Selektor Grčke John Van’t Schip je objeručke iskoristio poklon i njegova selekcija je slavila rezultatom 2:1, što je označilo i definitivan kraj nadanja plasmana na Euro kroz kvalifikacije.
6. Božica Fortuna ga zavarala u Ligi nacija
Zmajevi su osvojili prvo mjesto u Ligi nacija u grupi sa Sjevernom Irskom i Austrijom, no deset osvojenih bodova su, očigledno, zavarali Prosinečkog. Božica Fortuna je bila na našoj strani u prvom susretu u Sjevernoj Irskoj u kojem smo slavili sa 2:1, a domaćin je trebao po svim nogometnim parametrima upisati rutinsku pobjedu.
U drugom kolu na Grbavici je u apsolutnoj demonstraciji antinogometa Džeko iz jedinog šuta Zmajeva postigao pogodak za konačnih 1:0 u finišu susreta. Potom je uslijedio domaći susret protiv Sjeverne Irske (2:0) u kojem su gosti na Grbavici pogodili dvije stative, a jedini taktički zreo susret odigrali smo u Beču gdje smo osvojili bod (0:0) koji je i donio prvo mjesto.
No, kada su počele kvalifikacije loša igra je nastavljena, a sreća nam je okrenula leđa. Prosinečki je trebao znati da Fortuna, ipak, ne može uvijek biti na njegovoj strani.
7. Konstantno mijenjanje posljednje linije
U deset susreta u našoj odbrani su zaigrali Todorović, Kvržić, Bičakčić, Šunjić, Zukanović, Kovačević, Memišević, Mihojević, Čivić i Kolašinac, a tek je u finišu kvalifikacija Prosinečki uspio pronaći standardnu, ali nažalost, nedobitnu kombinaciju. U susretima protiv Finske, Grčke i Italije u odbrani su zaigrali Kvžić, Kovačević, Bičakčić i Kolašinac i u ta tri meča Zmajevi su primili čak devet pogodaka.
Konstantno mijenjanje posljednje linije se loše odrazi i u klupskom nogometu, a kamo li u reprezentativnom gdje je mogućnost grešaka u najosljetljivijem dijelu terena višestruko multiplirana.
8. Totalno ignorisanje Premijer lige BiH
Kada je stigao na poziciju selektora Prosinečki je rekao kako će živjeti u BiH, te da će redovno pratiti utakmice Premijer lige BiH. Niti jednu od te dvije stvari nije učinio. Živio je u Zagrebu, dok se na prste jedne ruke mogu nabrojati utakmice našeg prvenstva koje je pogledao.
Ne samo to, već nijedan igrač iz Premijer lige BiH nije upisao niti jedne minute u kvalifikacijama. Tačnije, na spiskovima su se samo nalazili golmani Vedran Kjosevski i Vladan Kovačević koji nisu imali šanse stati na gol ispred Ibrahima Šehića.
9. Dvostruki aršini za Kolašinca i Begovića
Asmir Begović je udaljen iz reprezentacije na veoma ružan način, i na njegovom primjeru Prosinečki je pokazao duple aršine dva puta. Zvanično objašnjenje je bilo da ne brani u Bournemouthu, no pozive je redovno dobijao na primjer Bešić i kad nije igrao u svom klubu. Begović redovno brani od septembra, no Prosinečki ga i pored toga nije pozvao u reprezentaciju-
Drugo objašnjenje Prosinečkog na pitanje zašto ne poziva našeg najboljeg golmana je da je “birao utakmice”, odnosno da nije bio baš fer prema reprezentaciji.
To bi bilo pošteno da mu slične glavobolje ranije nije zadavao Sead Kolašinac. Kolašinac je u prva četiri kola odigrao samo jedan susret, a Arsenal je tražio poštedu svog igrača nekoliko puta tokom njegovog mandata na šta je Prosinečki rado pristajao.
10. Katastrofalno vođenje ekipe u drugom poluvremenu
Ukoliko budemo realni i kažemo kako je u utakmicama protiv Italije bilo teško očekivati čuda i da je logično da iz tog dvomeča Zmajevi na upišu nijedan bod, te da pobijedimo u oba meča protiv Lihtenštajna, dolazimo do zaključka da su Zmajevima za plasman na Euro bile ključne utakmice protiv Finske, Grčke i Armenije.
Simptomatično je da su Zmajevo od praktično šest bitnih utakmica u kvalifikacijama zahvaljujući katastrofalnim vođenjem ekipe Prosinečkog u drugim poluvremenima gubili bodove.
Prosinečki je očito znao pripremiti igrače za početak utakmice, no u nastavku susreta nije znao odgovoriti na poteze koje je vukao njegov protivnik na drugoj strani.
Tako smo protiv Grčke u Zenici vodili sa 2:0, a susret je završen 2:2, dok je u Atini na poluvremenu rezultat bio 1:1, a Grci su slavili sa 2:1. U Finskoj je bilo 0:0 na poluvremenu, a potom je u nastavku susreta Teemu Pukki postigao pogotke za 2:0. I u Armeniji je bilo neriješeno na poluvremenu (1:1), a potom je domaćin zabio tri pogotka i slavio sa 4:2.
klix